Biciklizam

Biciklizam je način kretanja kopnom korištenjem bicikla, prijevoznog sredstva na ljudski pogon. Iako prvotno nastao u 19. stoljeću u Europi kao način bržeg i lakšeg transporta ljudi, danas je osim načina prijevoza i vrlo rašireni sport, te vid rekreacije.

Povijest biciklizma

Otkriće bicikla nije vezano za jedno određeno vrijeme odnosno ime konkretnog izumitelja. Kroz povijest je bilo više primjera vozila pokretanog ljudskom snagom, ali su često ona bila bitno drugačija od današnjeg koncepta bicikla. Osoba koja se spominje kao prvi vozač bicikla je njemački barun Karl von Drais, koji je 1817 godine svojevrsni bicikl na guranje nazvan draisine, a koji još postoji u muzeju Paleis het Loo u Apeldoornu, Nizozemska. Između 1850 i 1860 godine je Francuz Ernest Michaux sa svojim učenikom Pierre Lallementom razvijao bicikl s pedalama na prednjem velikom kotaču. Taj je bicikl Michaux kasnije i patentirao. Ovakvi su bicikli bili teško upravljivi i opasni, jer su padovi bili česti. Problemi s upravljanjem su donekle smanjeni uvođenjem upravljača i pomicanja sjedala u bolji položaj, međutim pravi napredak je bio uvođenje lančanog pogona kojeg su osmislili J. K. Starley, J. H. Lawson, and Shergold. Starleyev model bicikla iz 1885 godine se najčešće smatra prvim modernim biciklom. Daljnje poboljšanje bilo je uvođenje pnemuatskih guma, 1888 godine, koje je uveo Škot John Boyd Dunlop.

Osnovni koncept bicikla do današnjih dana nije se bitno mijenjao, osim što je tehnološki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi, te su današnji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji.

Danas je biciklizam često korišten u prometu, zatim kao vid zabave te kao sport. Zbog relativno jeftine izrade i dostupnosti to je danas najraširenije prijevozno sredtvo. Pretpostavlja se da danas na svijetu postoji preko 1.000.000.000 bicikala!

Biciklizam i promet

Prema današnjim važećim prometnim pravilima u većini država bicikl se smatra prometnim sredstvom, te je dakle biciklist ravnopravan sudionik u prometu. To znači da postoji zakonska regulativa koja propisuje minimalnu potrebnu starost vozača kada sudjeluje u prometu, pravila kretanja po javnim prometnicama, tehničke zahtjeve na bicikl, itd.

Zbog činjenice da je u usporedbi s drugim uobičajenim prijevoznim sredstvima (primjerice automobilom) bicikl potpuno neškodljiv po okoliš, a ujedno vrlo pozitivnog učinka na zdravlje biciklista, brojni gradovi grade za bicikliste infrastrukturu koja im olakšava i omogućuje sigurnu i ugodnu vožnju, odvojene biciklističke staze i trake, posebna mjesta za odlaganje bicikala, posebne povlastice, itd.

Sportski biciklizam

Grane sportskog biciklizma su:

    cestovni biciklizam,
    pistovni biciklizam,
    brdski biciklizam,
    ciklokros,
    BMX,
    trial,
    artistički biciklizam,
    ciklobal

Biciklizam je na programu Olimpijskih igara od prvih suvremenih igara u Ateni 1896.g. i standardni je Olimpijski sport. Na OI u Londonu 2012.g. biciklistička natjecanja održana su u devet disciplina, odnosno u četiri olimpijske grane biciklizma:

    Cestovni biciklizam
        Cestovna utrka (skupni start),
        Utrka na vrijeme – kronometar (pojedinačni start)
    Pistovni biciklizam
        Sprint, pojedinačni,
        Sprint, ekipni,
        Keirin ili olimpijski sprint,
        Ekipna dohvatna vožnja,
        Omnium – Višeboj (uključuje discipline: Leteći krug, Bodovna utrka, Utrka na ispadanje, Dohvatna vožnja, Kratka utrka – Scratch race, Utrka na 1km(M)/500m(Ž))
    Brdski biciklizam
        Cross country
    BMX
        Utrka

Biciklističke discipline koje nisu u Olimpijskom programu:

    Cestovni biciklizam
        Ekipni kronometar
        Etapna utrka
        Kriterij
    Pistovni biciklizam
        Tandem,
        Utrka s motornim vodstvom,
        Utrka na ispadanje,
        Šestodnevna utrka
    Brdski biciklizam
        Cross country kriterij XCC,
        Cross country maraton XCM,
        Cross country od točke do točke XCP,
        Cross country kronometar XCT,
        Cross country štafeta XCR,
        Cross country etapna utrka XCS,
        Spust – pojedinačni start DHI,
        Spust – grupni start DHM,
        Enduro,
        4X
    Ciklokros

Najpoznatija natjecanja u biciklizmu

Biciklizam na Olimpijskim igrama.
Cestovni biciklizam: etapne utrke (Tour de France, Giro d’Italia, Vuelta Espana), jednodnevne utrke (Paris – Roubaix, Ronde van der Vlaandren, Liege – Bastogne – Liege, Amstel Gold Race, Paris – Tours, Giro di Lombardia, Milano – San Remo, Classica San Sebastian. Ove jednodnevne utrke su do 2005.g. činile veliki dio Svjetskog Kupa, natjecanja u kojem su se dobivali bodovi za plasman na najvećim jednodnevnim utrkama. 2005 uvođenjem Pro Tour-a (sadašnji World Tour) prestalo je bodovanje za Svjetski Kup), Svjetska i kontinentalna prvenstva.